Dana, 19. siječnja 2018. učenici trećih razreda gimnazije (III.1, III.2 i III.3) posjetili su umjetničku galeriju Hrvatskog kulturnog središta založbe kralja Tomislava u Čapljini s ciljem da pogledaju izložena djela post-modernog umjetnika Slavka Šohaja, djela iz razdoblja 1935. - 1998. Izložba je bila otvorena za javnost od 16. prosinca 2017. do 20. siječnja 2018. Na samom ulasku u galeriju mnogi su ostali ′zapanjeni′ djelom BAROKNI ANĐEO - razrednim viđenjem dominantno djelo izložbe dok je mene impresioniralo djelo PORTRET MAJKE. Lik Šohajeve majke krio se i iza naslova STARICA, MAJKA ČITA i PORTRET ŽENE te možemo zaključiti da je igrala vrlo važnu ulogu u Šohajevu životu s obzirom da je jedna od rijetkih djela koje prikazuje osobu a nije autoportret, uz djela HEDA i BRUNO BULIĆ. Šohaj je najvise ′ljubio′ tehniku ulje na platnu, uz rijetke pojave ulja na drvu i lesonitu te još rijeđe tehnike ugljen i papir. Teme Šohajevih djela većinom su portreti, autoportreti i mrtva priroda. Kroz njih pokazuje znakove intervencije i zatvorenosti. Boje koje su pridodale ozbiljno, tajanstveno čak i tužno ozračje nanijete su gusto, odnosno pastuozno i samim time oponašaju teksturu naslikanog. Prevladavaju blijede i nečiste hladne boje. Slikanje je tonsko, što znači da je volumen prikazan tonovima. Prevladava kontrast svjetlo-tama. Djela su u asimetričnoj ravnoteži, tj. količina na lijevoj strani jednaka je količini na desnoj. Djela su ispunjena jedinstvom oblika i boja, teže zajedničkom cilju i likovnom sadržaju. Na primjeru djela IZBJEGLICE jasno se vidi vertikalnu perspektivu koja je korištena u većini Šohajevih djela. Šohaj je eksperimentirao i s tonskom modulacijom (mekanim prijelazom bez granica), no ono je prikazano u samo par od mnogih dijelova ove izložbe. Izložba kao cjelina je misteriozna i tjera na razmišljanje. Gledajući djelo, češće sam razmišljala o mjestu u kojem je umjetnik bio mentalno i emocionalno nego diveći se samoj umjetnosti. Lica likova na slikama su ozbiljna i tužna, nalik bojama što je ostavilo dojam i znatiželju o životu i doživljajima umjetnika koji i anđele prikazuje kao osakaćene, time ih približavajući ovozemaljskom svijetu.
Lana Vidić