Nastava u drugom obrazovnom razdoblju školske 2018/19 godine počinje u ponedjeljak 14. siječnja 2019., prema dobivenom rasporedu sati.
Sretne Božićne i novogodišnje blagdane učenicima, njihovim roditeljima i djelatnicima Srednje škole Čapljina, želi ravnateljica Željka Previšić, prof.
Učenici Srednje škole Čapljina uz pomoć profesorica odlučili su činiti dobra djela tijekom Došašća.
Učenici su u humanitarnoj akciji prikupili novac koji je bio dostatan za kupnju 20 pokrivača i ručnika koje su darovali Domu za stare i iznemogle osobe "Domanovići".
Za pripadnike doma upriličen je i zabavni program. Učenike je pratila profesorica Silvana Čolić koja dugi niz godina organizira humanitarne akcije ovog tipa.
Zbor i recitatorska sekcija Srednje Škole Čapljina i učenik Ivan Vidić organizirali su druženje za pripadnike doma za stare i iznemogle s hospicijem "Betanija" te Caritasovu radionicu "Betlehem".
Članovi zbora slatkišima su darovali članove udruge "Betlehem", a slatkiši su ranije prikupljeni u humanitarnoj akciji "Jedan slatkiš, jedno dijete" koju je organiziralo vijeće učenika. Učenici su bili u pratnji profesorica Monike Bule i Adriane Rajič, te pedagoginje Dijane Ivanković koje već nekoliko godina organiziraju ovakva druženja.
Članovi dramske sekcije Srednje škole Čapljina proteklih mjesec dana iscrpno su pripremali predstavu povodom svetog Nikole koju su izveli pred mnoštvom mališana.
Premijera predstava izvedena je u igraonici Simba koja se nalazi u središtu Čapljine, a najmlađi posjetitelji, do kraja predstave, nasmijano su se veselili i podržali članove sekcije velikim pljeskom.
Posao za svetog Nikolu kao i za članove dramske i recitatorske sekcije tu nije bio gotov. U jutarnjim satima mališani iz Dječjeg vrtića dočekali su svetog Nikolu na samim vratima i obradovali se njegovim posjetom.
Postavili su mu tisuću pitanja, pokazali svoje crteže i pisma i za to bili nagrađeni.
Nakon dramske predstave i recitacija, sveti Nikola je svima podijelio bogate poklone i slatkiše te nastavio svoje putovanje.
Tako su u predstavi dramske sekcije, u recitacijama o svetom Nikoli i samim poklonima svetog Nikole, uživali mališani u Domu sindikata u Čapljini te mališani u dječjem vrtiću u Višićima.
Svetog Nikolu, dramsku i recitatorsku sekciju Srednje škole Čapljina u svim predstavama pratio je i školski zbor.
U ovome eseju namjeravam pisati o poveznicama između obitelji i škole, o njihovome skladu kako izvesti mladež na pravi put. Odgoj i kultura su veoma važni u procesu sazrijevanja ljudi. Ta dva pojma se dobivaju i stječu u našoj ranoj dobi te se kroz život učimo kako ih uravnotežiti. Ljudi koji su pravilno odgojeni i naučeni kulturi imaju raznorazne povlastice u odnosu na one koji to nisu, jer se to oduvijek najviše cijenilo u društvenoj zajednici. Što se tiče mišljenja da je kulturan i odgojen onaj koji zna drugoga slušati, s time se u potpunosti slažem. Pridavanje pozornosti drugim osobama (ljudima) oko nas je neizmjerno važno i to je jedna od glavnih stepenica ka shvaćanju i poimanju toga što je zapravo kultura. Kultura se može očitovati i u nekim drugim ljudskim postupcima, kao npr. pomaganje drugima u nevolji, iskrenost, itd. Ljudi u svojoj mladoj dobi često uzimaju neke savjete koje im daju roditelji u najboljoj mogućoj namjeri "zdravo za gotovo". Ne shvaćaju da je to samo neka vrsta putokaza, smjernica za naše buduće ponašanje u životu. I sam se često (pro)nađem u takvoj prigodi i "mislim" da sa svojih osamnaest (18) godina već sve znam o životu, da je sve što kažem istina te da ignoriram svaki dobronamjerni savjet koji mi je dat. Naravno, sve je to jedna zabluda. Mladi ljudi poput mene koji su u tinejdžerskoj dobi su zapravo tek "uronili" u taj neki, metaforično rečeno, ocean zvan život. Što se tiče odgoja, francuski književnik Gustave Flaubert je rekao: "Život mora biti neprestano odgajanje". Ta rečenica je u potpunosti na mjestu. Kao što sam već spomenuo, ljude se odgaja od rane dobi, no to ne znači da odgajanje prestaje i kada odrastemo. Dapače, tada je odgajanje najvažnije, jer čovjek uči dok je živ. Ono što je neka osoba u svojoj mladosti i naučila o odgoju, to stečeno znanje će prenositi na svoju djecu te će se to prenositi generacijama. Jako je važno da čovjek zna kako se ponašati, kako djelovati u kojekakvim prigodama, a najvažnije je da slušamo druge jer će nas upravo oni podučiti odgoju i kulturi. Ako u našem djetinjstvu ignoriramo ono što nam naši bližnji dobronamjerno savjetuju, onda zasigurno nećemo uspjeti u životu. A tko voli neuspjeh? Po mome skromnom mišljenju, kultura je nešto što je najviše prihvaćeno i vrednovano i što najbolje prolazi u životu. Primjerice, koliko bi ljudi, kad bi ugledali lisnicu punu novca na ulici, uzeli ju i odnijeli na policiju kako bi se pronašlo vlasnika? Prilično sam siguran kako bi veći postupak bio onih koji bi samo prošli nesmetano ulicom ili čak ukrali sav novac, nego li onih koji bi učinili ono što je ispravno. Kultura je nešto što nas ništa ne košta, a u nekim slučajevima od nje možemo i prifitirati. Nobelovac Ivo Andrić je rekao: "Tko čini dobro, od njega se još više očekuje". To je istina, jer ljudi misle da jedno dobro djelo za sobom povlači još jedno. Tako bi itrebalo biti. Svatko bi trebao biti toliko odgojen da može spoznati kad je dobro učiniti dobro. Međutim, nekada naša kultura, odgojenost, iskrenost, dobrota i ostale pozitivne vrline mogu prekoračiti neku mjeru. To potkrjepljuje Konfucije citatom: "Tko je uljudan preko mjere, postaje dosadan". Iako je činiti dobro nešto osnovno što se u životu mora prakticirati, nekada se mora znati i granica. Nekada naša dobrota i naše vrline iskazane prema drugima mogu naštetiti isključivo nama samima. Ljudi trebaju prepoznati taj trenutak kada će reći: Stop! Ljudi trebaju prepoznati taj trenutak kada uvide da će im se njihova dobrota obiti o glavu, da su iskorištavani od strane drugih ljudi, da ti ljudi nečiju dobrotu iskorištavaju samo kako bi sebe što više podigli u nekoj sferi prozirne "dobre" osobe, koja ustvari žudi za tim da napakosti drugima.
Na kraju, rekao bih da čovjek kulturu i odgoj stječe u mladoj dobi, a kad odraste, samo ju nadograđuje. Kroz pametne i iskusne riječi naših roditelja, baka i djedova, štošta toga možemo naučiti o odgoju i kulturi što još uvijek ne znamo, jer naposljetku; to dvoje je naša najbolja životna plaća. Jedna francuska poslovica kaže: "Djeci su potrebitiji uzori, nego kritike". Ne zaboravimo da uzor ne mora izričito biti roditelj, dapače, može to biti susjed, poznata osoba, profesor... Zanimljiva mi je i izreka američkog pisca Dana Millimara: "Kad je učenik spreman, učitelj se pojavljuje posvuda". Još bih dodao, i time završio ovaj esej, da uz sve aktivnosti glavnu ulogu imaju obitelj i škola, te zaslužuju veliko poštovanje - jer im je primarna zadaća odvesti u boljitak za dobrobit novih generacija.
771 riječ Marko Vuletić, IV.1 (gimnazija)
Darivatelj krvi je aktivna veza između zdravog dijela zajednice i bolesnika. Krv je jedinstven lijek koji za svaku zemlju predstavlja nacionalno bogatstvo. Darivanjem krvi postali ste članom jedne velike porodice dobrovoljnih darivatelja krvi zasnovanoj na dobrovoljnosti, besplatnosti, solidarnosti i anonimnosti, sa željom da u najplemenitijoj namjeri pomognete drugom. Život možete spasiti za samo jedan sat Vašeg vremena. Nemojte zaboraviti poklonili ste dar posebne vrijednosti, vašu krv!
Darivanje krvi je održano u učionici, od 10 do 12 sati. Organizirano je za učenike škole, te sve ostale koji su voljni darivati određenu dozu krvi.
Pristupilo je 60 darivatelja, a prikupljena je 51 doza krvi.
Od 35 učenika njih 30 uspješno je darovalo krv, dok je 21 građanin, od prijavljenih 25, darovao dragocijenu tekućinu.
Krv su darovali: Željko Raguž, Đuro Raguž, Kristijan Karamatić, Ana Falak, Mirela Dodig, Vladimir Šakota, Tanja Pavlović, Marin Kovačević, Goran Jovanović, Dario Brajković, Darko Ivanković, Damir Suton, Mira Rebac, Nikola Soče, Ivan Arapović, Ivana Žilić, Klara Knežević, Mateo Obradović, Katarina Majstorović, Filip Filipović, Denis Hadžiomerović, Mario Raič, Martin Pervan, Slavica Mihaljević, Martin Raguž, Tin Ivanković, Marijeta Karlušić, Zvjezdan Puđa, Slavko Previšić, Luka Njavro, Josip Bule, Luka Lopin, Leonarda Jakiša, Martin Krndelj, Igor Jović, Bernard Kozina, David Brajković, Martina Zovko, Stipe Merdžan, Antonija Šapina, Darko Perić, Ante Boto, Biljana Ekmečić, Slavica Pezić, Jasmin Tomčić, Mario Falak, Milun Vidić,Marin Ćemeraš i Marko Menalo.
Ovaj događaj se svake godine realizira u vojarni OS BiH "Božan Šimović", te nailazi na veliku zainteresiranost učenika srednjih i osnovnih škola na ovom području. Cilj manifestacije je, između ostalog, prezentiranje karakteristika sredstava i opreme s kojima raspolažu OS BiH u čapljinskoj vojarni, te su izložene mogućnosti korištenja istih u slučaju pomoći stanovništvu na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
4. Pješadijsku brigadu, učenicima je prezentirao glavni narednik Krunoslav Zelenika, dok je bojnik Dalibor Prce održao predavanje o aktivnostima pripadnika OS BiH u inozemstvu, te o samom činu pristupanja mladih u službu po završetku školovanja.
Također, učenicima su se obratili zamjenika Stožera NATO-a Marten Henriksen i brigadir Zdravko Rezo, zapovjednik 4. pbr OS BiH.
Pozivu za sudjelovanje u ovoj manifestaciji su se odazvali i pripadnici "Deminerskog bataljona", te pripadnici "Vojne policije". Svatko od njih je imao posebno zanimljiv program, što je znatno doprinijelo kvaliteti same aktivnosti. Pripadnici OS BiH su izveli jednu od taktičkih akcija koja je bila pod vodstvom dočasnika Adisa Begovića, što je bilo posebno zanimljivo.
Sve nazočne cijelo vrijeme pjesmom je pratio "Orkestar OS BiH", a organizirana je i nagradna igra.
Posjetitelji su bili zadovoljni prikazanim programom i radnim točkama, a jedan broj posjetitelja je izrazio želju da se odazove vojnom pozivu, koji kao i uvijek sa sobom nosi velike izazove.
U organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a pod pokroviteljstvom načelnika općine Čapljina dr. Smiljana Vidića, Čapljinci su i ove godine otputovali u Vukovar.
Sudjelovanjem u Koloni sjećanja te paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odali počast svim stradalim, nestalim i ranjenim braniteljima Domovinskog rata.
Ove godine Koloni su se pridružili i učenici Srednje škole Čapljina, a u Vukovar je otputovao veliki broj mladih Čapljinki i Čapljinaca.
Čapljinci su na putovanje krenuli u subotu, 17. studenog, a iste večeri posjetili su muzej u Vukovarskoj bolnici, gdje su upoznati sa strahotama koje su u prostorijama bolnice proživjeli zarobljenici, ranjenici i ostali, a također su posjetili i Ovčaru gdje su položili vijence i zapalili svijeće za sve stradale branitelje u ime Općine Čapljina.
U nedjelju, 18. studenog svi Čapljinci koloni su se priključili kod Vukovarske bolnice i krenuli put Memorijalnog groblja, na obilježavanje 27. obljetnice pada grada Heroja.
Stanovnici općine Čapljina prisjetili su se 26. obljetnice pada grada Vukovara, upalili su svijeće, položili vijence i odali počast na Trgu hrvatske Slobode za sve žrtve Domovinskog rata.
Učenici Osnovne škole ''Vladimir Pavlović'' i Srednje škole Čapljina zajedno s građanima, na Trgu kralja Tomislava, oformili su kolonu sjećanja koja je prošla ulicama Braće Radić i Ante Starčević zaustavljajući se na okružnicima, na kojima su učenici upalili svijeće.
Nakon toga, kolona sjećanja nastavila je ulicom Mate Bobana sve do Trga hrvatske Slobode, gdje su okupljeni ispred križa i zida sjećanja položili cvijeće i upalili svijeće.
Učenici su priredili i prigodan program u kojemu su recitirali pjesme i priče o gradu Vukovaru.
''A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad - to ste vi!''
Dana, 15. studenog 2018. u Mostaru je održana konferencija "Mladi u digitalnom dobu“ na kojoj su sudjelovali učenici Srednje škole Čapljina, Srednje škole Stolac, Srednje škole Široki Brijeg i srednjoškolci iz Mostara (više od 300 sudionika). Održana je u suradnji s Bit Alliance, vodećim savezom najvećih IT tvrtki u BiH. Jedan od ključnih ciljeva konferencije je predstaviti karijere i životne priče mladih generacija na različitim razinama razvoja i oblastima IT sektora te na koji način usavršiti vještine koje će biti najpoželjnije na tržištu rada u skorijoj budućnosti. Konferencija je namijenjena srednjoškolcima i studentima koji razmišljaju o odabiru profesije koja će im omogućiti sigurnu budućnost.
Sanda Bakalar